Povijest

Prve pisane podatke o otoku Rabu nalazimo u djelima antičkih pisaca. Međutim, sasvim je sigurno da je čovjek na Rabu obitavao mnogo prije. Nalazi kasnopaleolitskih alata na području Lopara dokazuju da je tu živio paleolitski čovjek o kojem se zna vrlo malo.

Tog paleolitskog pračovjeka smijenili su napredniji neolitski doseljenici, ali potkraj neolita tu se naseljavaju Libumi, te je realna pretpostavka da u to doba počinju nastajati današnja luka i mjesto Rab.

Najstariji podaci o Rabu nalaze se u spisima nekoliko grčkih i rimskih geografa. U tim se spisima Rab spominje pod imenom Arba, Arva, Arbia, Arbitana. Podrijetlo tog imena ne može se zasigumo utvrditi, ali je pretpostavka da bi to u prijevodu indoevropskog korijena ARB trebalo značiti mrk, taman, šumovit što je za otok i danas karakteristično. Taj su naziv današnji stanovnici, slavenski Hrvati, prilagodili duhu svog jezika i pretvorili ga u Rab.

Vjerojatno je da naziv Rab potječe već iz 7. st. n. e., tj. odmah nakon dolaska prvih Slavena na otok, međutim, najstariji poznati dokument u kojem nalazimo hrvatski naziv Rab latinska je isprava o utemeljenju samostana sv. Eufemije, koja se i čuva u muzeju tog samostana, a potječe iz 15. stoljeća.

Sv. Kristofor - zaštitnik otoka Raba

Stara legenda kazuje da je nakon smrti kralja Krešimira IV. Rabljane snašla velika nevolja. Rab su 14. travnja 1075. svojim lađama opkolili italski Normani.

Nemoćni da se obrane od brojnog i naoružanog neprijatelja, Rabljani pozvaše u pomoć svog zaštitnika, svetog Kristofora, na taj način što su njegovu glavu u svečanom ceremonijalu iznijeli na gradske bedeme. Nekim čudom Normani su se udaljili 9. svibnja ne osvojivši grad. Rabljani su dugo vremena posebno obilježavali taj dan, a sv. Kristofora i danas drže za svog zaštitnika, čijim čudotvomim moćima pripisuje još dvije uspješne obrane grada od napada Ugara i Kroata, početkom 12. stoljeća.

Turizam

Otok Rab čini nekoliko naselja (Kampor, Palit, Banjol, Barbat, Mundanije, Lopar i Rab). Stari grad Rab, sa svoja četiri zvonika, crkvama, srednjovjekovnim uličicama dominira otokom, pa ne čudi da su ga evropljani već odavno prozvali "Malom Venecijom", upravo radi očuvanosti kulturno povijesne jezgre s brojnim spomenicima.

Rab su turisti počeli pohoditi prije više od dva stoljeća, dok se organiziranim turizmom stanovništvo počinje baviti pred oko 130 godina.

Zlatne godine Rab proživljava osamdesetih godina prošlog stoljeća. Godine 2004. Rab osvaja titulu najbolje turističke destinacije u Hrvatskoj, dok je 2005. proglašen viceprvakom turizma. U istoj godini Rab osvaja i srebrni cvijet Europe, kao jedna od najuređenijih i najpoželjnijih evropskih destinacija uopće...

Brigom o uređenju okoliša, te ulaganjem u svoje plaže, Rab se na turističkim kartama vodi kao destinacija s kvalitetnim i čistim morem ( Plave zastave na plažama Lopar - Crnika i Suha Punta ).